Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.
Obrazovni sistem u raskoraku sa potrebama poslodavaca
(Borba) - Univerziteti u Srbiji, a posebno državni univerzitet, i dalje školuju visokokvalifikovane kadrove uskraćene za kvalitetnu praksu tokom studija
Situacija na tržištu rada Srbije je poražavajuća. Naš obrazovni sistem ne proizvodi kvalitetnu radnu snaga potrebnu poslodavcima, a kvalifikovani kadrovi zbog slabe ponude radnih mesta, ali i nedostatka iskustva i prakse ne mogu da nađu posao.
Razlog tome je nedovoljna prilagođenost obrazovnog sistema u Srbiji potrebama tržišta rada. Dodatni problem predstavlja i to što naši fakulteti ne obrazuju usko stručno obrazovane kadrove i što studije predugo traju. Univerziteti u Srbiji, a posebno državni univerzitet, i dalje školuju visokokvalifikovane kadrove uskraćene za kvalitetnu praksu tokom studija. Istraživanje Unije poslodavaca Srbije iz 2008. je pokazalo da poslodavac diplomiranog studenta mora da obučava o svom trošku još 18 meseci i da taj period stručnog osposobljavanja u proseku poslodavca košta 9.600 evra.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji postoji veliki broj suficitarnih zanimanja, za koje se i dalje školuju kadrovi, kao i određeni broj deficitarnih zanimanja, za koje se ne školuje dovoljno đaka i studenata. To nam govori da ne postoje neophodne prognoze potreba tržišta rada, kao ni konsultacija obrazovnih ustanova sa poslodavcima.
Deficitarna zanimanja, u smislu da potreba poslodavca nije mogla da se zadovolji zato što na evidenciji nije bilo traženog profila, u martu 2009, predstavljaju sledeća zanimanja: profesori i nastavnici (informatike, elektrotehnike, fizike, ekonomike, biologije, matematike, engleskog, francuskog, srpskog jezika, muzičke kulture, crtanja i slikanja...), inženjeri metalurgije, doktori medicine i lekari specijalisti (ginekologije i akušerstva, fizikalne medicine, medicine rada, interne medicine, ORL, neuropsihijatrije...), defektolozi, medicinski laboranti.