Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.
Priznanje diplome skuplje nego u Evropi
(Dnevnik) - Priznavanje stranih visokoškolskih diploma, utemeljeno na Lisabonskoj konvenciji o priznavanju kvalifikacija i njenih pratećih dokumenata, u Srbiji formalno postoji od donošenja Zakona o visokom obrazovanju (2005), a sprovodi se uglavnom od 2006, kada su univerziteti u čijoj je to ingerenciji doneli odgovarajuća podzakonska akta.
Priznavanje, za razliku od nostrifikacije, koja je bila znatno zahtevnija jer je značila upodobljavanje strane diplome našoj, podrazumeva priznavanje ravnopravnosti s diplomom srodne ili iste struke, uz pravo propisivanja dopunskih ispita ili drugih uslova kako bi se vlasniku strane diplome utvrdili stepen i vrsta stručne spreme i stručni naziv.
- Radi se o priznavanju stepena kompetentnosti i prava imaoca diplome stečene u drugoj državi, ali u saglasnosti s našim zakonima - objašnjava za „Dnevnik“ stručna saradnica Kancelarije za nastavu, nauku i odnose s javnošću Univerziteta u Novom Sadu Helena Hiršenberger.
Po rečima naše sagovornice, čak 20 odsto zahteva na UNS-u podneto je radi nastavka studiranja, po čemu Novosađani prednjače u odnosu na druge univerzitete u Srbiji. Za razliku od evropske prakse, gde se priznavanje visokoškolskih isprava završi za nekoliko dana, kod nas to potraje od tri meseca do čak godinu dana. Ali, kandidatu se izdaje potvrda da je podneo zahtev za priznavanje diplome i može da se upiše na izabrani program.
Osim znatno dužeg čekanja na priznavanje, kod nas je to i znatno skuplje. Dok je prosečna evropska cena za troškove akademskog priznavanja od 50 do 100 evra, kod nas je gradirana prema stečenom stepenu akademskog obrazovanja i iznosi od 24.000 dinara za državljane Srbije, do čak 110.000 dinara za strance s doktoratom!
Za priznavanja profesionalnih kvalifikacija radi zapošljavanja u Srbiji posebno je veliki problem nepostojanje nacionalnog okvira kvalifikacija (nije donet ni tri i po godine posle Zakona o visokom obrazovanju). Što je još gore, trenutno nismo u stanju da „prepoznamo“ ni sopstvene diplome, jer neki od profila koje školujemo ne postoje u našem bajatom sistemu kvalifikacija!
Dosadašnje iskustvo s priznavanjem diploma u Srbiji pokazalo je mnogo manjkavosti, jer naša praksa još nije u potpunosti usaglašena s Lisabonskom konvencijom i potrebno je još mnogo truda za to.
- Kod nas je uočljivo odsustvo koordinacije među univerzitetima, fakultetima i resornim ministarstvima - kaže Hiršenbergerova. - Na 15 različitih univerziteta u Srbiji imamo različite postupke priznavanja, što je kao 15 “crnih kutija”. Postupak priznavanja se najčešće vodi u „sivoj zoni“. Tako se, recimo, događa da nekome priznavanje bude odbijeno na jednom univerzitetu, ali prođe na drugom.
Postojeća lista zvanja, koju je utvrdio Nacionalni savet za visoko obrazovanje, pravljena je samo za studijske programe akreditovane u Srbiji, pa se za kandidate koji nisu završili ništa od toga traže nekakva kompromisna rešenja. Naročito su u nezavidnom položaju oni koji su u inostranstvu završili inter- i multidisciplinarne studije, koji se kod nas „ne prepoznaju“.
Za prevazilaženje ovakvog stanja, smatra Helena Hiršenberger, potrebno je harmonizovati postupak priznavanja uz jasniju zakonsku regulativu, jasno odvojiti akademsko i stručno priznavanje, usvojiti nacionalni okvir kvalifikacija, izmeniti listu zvanja i usvojiti jedinstven detaljni postupak stručnog priznavanja na nacionalnom nivou.
Godišnje 300 zahteva
Novosadskom univerzitetu godišnje se podnese oko 300 zahteva za priznavanje strane diplome. Najčešće se traži akademsko priznavanje radi upisa na više nivoe studija, master ili doktorske, a najveći broj pozitivno se reši. Uglavnom su u pitanju naši državljani koji su napolju stekli diplomu, najčešće u susednim zemljama - BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, ali u poslednje vreme javilo se više libijskih državljana, kaže stručna saradnica UNS-a.