Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.

Projekat CONCUR na Novosadskom univerzitetu

Objavio Nemanja Srećković, 23. 3. 2009. 10:54

(Danas) - Univerzitet u Novom Sadu počeo je sa realizacijom međunarodnog projekta „Conversion Courses for Unemployed University Graduates in Serbia - CONCUR“, čiji je cilj kreiranje novih master programa za nadogradnju i osavremenjivanje znanja ranije stečenih tokom studija, a namenjen je fakultetski obrazovanim osobama koje trenutno na tržistu rada teško pronalaze posao.

Novosadski univerzitet je nosilac i glavni koordinator ovog trogodišnjeg projekta ukupne vrednosti oko 700.000 evra, koji se realizuje u okviru programa Evropske unije za podršku reformi visokog obrazovanja TEMPUS IV.

- Osnovni cilj projekta je da se ljudima koji imaju fakultetsku diplomu, a nisu zaposleni, omogući da prošire svoja znanja i kapacitete, kako bi lakše pronašli mesto na tržištu rada. Osim toga, od velikog je značaja i internacionalna saradnja, kao i razmena znanja i iskustava, što je ključno za razvoj kako nauke, tako i visokog obrazovanja, a te dve oblasti su neraskidivo povezane - istakla je Radmila Marinković-Nedučin, rektor Novosadskog univerziteta.

Kako je ona objasnila, glavni motiv za razvijanje ovih studijskih programa leži u činjenici da je krajem 2007. u Srbiji bilo preko 31.000 fakultetski obrazovanih ljudi koji su tražili posao i istovremeno oko 21.000 upražnjenih radnih mesta koja zahtevaju fakultetsku diplomu, a koja zbog zastarelosti profila nisu mogla biti popunjena trenutnom ponudom na tržištu rada.

Projekat je odgovor univerziteta u Srbiji na izazov da se razviju savremeni studijski programi koji će omogućiti sticanje novih veština, koje se danas traže na tržištu rada, naročito za fakultetski obrazovane osobe koje su značajno pogođene savremenim promenama u tehnologiji, kao što su inženjerska i ekonomska struka.

- Kursevi koje organizuje Nacionalna služba za zapošljavanje usmereni su na obuku za pojedine poslove, ali to nije dovoljno, te je stoga ovaj projekat od velikog značaja, pošto će akademski master programi u okviru njega polaznicima omogućiti temeljnije osavremenjivanje znanja stečenih tokom studija - rekao je prorektor Univerziteta u Novom Sadu Miroslav Plančak i dodao da poseban akcenat treba staviti na inoviranje onih znanja koja su zastarela zbog tehološkog napretka.

Po njegovim rečima, naši profesori, koji će biti predavači na ovim master programima, ići će na obuku na partnerske univerzitete u inostranstvu, koji će učestvovati i u kreiranju samih programa, a početak njihove realizacije očekuje se u januaru 2010.

Na četiri univerziteta u Srbiji biće sprovedeno osam programa, u Novom Sadu to će biti za tehničku i poljoprivrednu struku, u Nišu će biti zastupljeni programi tehnologije medija, u Beogradu menadžment u edukovanju, a u Kragujevcu inženjerski menadžment. Pored stručnih predmeta i engleskog jezika, veliki deo ovih master programa činiće i takozvane soft skills.

- Soft skills je poseban termin, koji ne prevodimo na naš jezik, a označava posebne veštine koje nisu vezane direktno za struku, ali puno doprinose praktičnom poslovanju. Između ostalog obuhvataju timski rad, govor tela, sposobnost brzog i adekvatnog reagovanja na određene probleme, kao i posebna pravila ponašanja, oblačenja i slično. Ako ste, recimo, direktor neke firme ili političar, morate znati u kojem položaju treba da držite ruke u pojedinim situacijama, kao i da vam sako mora biti raskopčan dok sedite, a zakopčan kada stojite. Sve to na prvi pogled deluje kao nevažno, ali pokazalo se da su ovi detalji ponekad važniji od same struke - objasnio je Plančak.

Tržište rada utiče na kreiranje programa

Prof. dr Lorens Elvud, sa Galvin-Mejo instituta, kaže da se njihov sistem razlikuje od drugih univerziteta u Irskoj i u svetu upravo po tome što studentima nudi praktične veštine da barataju znanjima, kao i obučavanje u soft skills, zahvaljujući čemu oni mnogo lakše pronalaze posao, a na kreiranje samih obrazovnih programa najviše utiču potrebe tržišta rada, koje određuje kakvi su stručnjaci toj zemlji najneophodniji.