Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.
Sporni kriterijumi za sticanje zvanja nastavnika na Beogradskom univerzitetu
(Danas) - Novi kriterijumi za sticanje zvanja nastavnika Univerziteta u Beogradu, koji su počeli da se primenjuju od 1. oktobra, naišli su na ozbiljne kritike stručnjaka iz redova društveno-humanističkih nauka.
Profesor Filozofskog fakulteta Aljoša Mimica, član Udruženja književnih prevodilaca Srbije, negodovao je nedavno što se među kriterijumima za sticanje zvanja nastavnika u grupaciji društveno-humanističkih nauka ne vrednuje prevod. Tvorci kriterijuma su, prema njegovim rečima, „građevinari, tehničari, biolozi i anatomi koji su, zahvaljujući svom uticaju u zakonodavnim i univerzitetskim telima, skrojili modlu u koju bi da sateraju i discipline o kojima pojma nemaju“.
Odgovarajući na ove kritike, prorektor za nauku Univerziteta u Beogradu Dušan Teodorović, objašnjava da su u definisanju kriterijuma bili uključeni članovi Rektorskog kolegijuma i Komisija za nauku tog univerziteta, u kojoj su bili i predstavnici društveno-humanističkih nauka. O kriterijumima se mnogo puta raspravljalo na sednicama Senata, pre nego što su ih članovi tog tela jednoglasno usvojili.
Predstavnici pojedinih visokoškolskih ustanova tražili su da kriterijumi za izbor docenta, vanrednog i redovnog profesora budu mnogo stroži, a najviše polemike je vođeno oko objavljivanja radova u međunarodnim časopisima.
- Na svim svetskim i evropskim univerzitetima napredovanja nastavnika su zasnovana na publikovanju radova u međunarodnim časopisima sa lista SCI, SSCI i AHCI. Uvođenje ovog kriterijuma je naš pokušaj da Univerzitet u Beogradu uvedemo među 500 najbolje rangiranih na poznatoj Šangajskoj listi univerziteta. Ovaj kriterijum su podržale grupacije prirodno-matematičkih, medicinskih i tehničko-tehnoloških nauka, a otpor jedino pruža grupacija društveno-humanističkih nauka - kaže prorektor Teodorović.
Glavna zamerka „društvenjaka“ se odnosi na to što je SSCI lista američki orijentisana (sastavlja je privatni izdavačTomson) i što gotovo isključuje evropske časopise, čak i one najprestižnije.
- Društvene nauke su specifične i veoma zatvorene u svojim nacionalnim granicama. U oblasti pravnih nauka, na primer, od 110 časopisa, oko 100 je iz Amerike, a samo nekoliko je engleskih i holandskih. Da bi se, na neki način, kompenzovao nedostatak SSCI liste dogovoreno je da veća društvenih nauka predlože određeni broj najprestižnijih evropskih časopisa za pojedine discipline, koja bi bila dopuna postojećoj SSCI listi. Primena kriterijuma za fakultete društvenih nauka je odložena do 2010. godine, dok se kod ostalih ona primenjuje od 1. novembra, jer su oni „istrenirani“ za tu vrstu posla - ističe Sima Avramović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.
Prorektor Teodorović, međutim, tvrdi da se na pomenutoj listi ne nalaze samo američki časopisi, većda se većina objavljuje na engleskom jeziku, a, kako kaže, kolege sa društveno-humanističkih nauka ne žele da se takmiče sa celim svetom.
- Kad šaljete rad za svetski naučni časopis, editor časopisa (najčešće vodeća svetska ličnost u određenoj oblasti) određuje anonimne recenzente, koji imaju rok i do šest meseci da ocene neki rad. Editor najpre sakupi te recenzije i potom odlučuje da li će rad biti publikovan, da li će ga vratiti na doradu zbog primedbi recenzenata ili ga neće objaviti. Vi se, na neki način, takmičite sa celim svetom, a to naša društveno-humanistička grupacija neće. Ne želim da potcenim i da uvredim kolege iz društveno-humanističkih nauka, ali je problem u tome što oni nemaju tradiciju anonimnog vrednovanja naučnog rada i naučnih doprinosa. To je veoma razvijeno u medicini, elektrotehnici, fizici, matematici, ali nije na pravima, ekonomiji i političkim naukama. Na Univerzitetu u Beogradu ima izuzetnih profesora sa svetskim rezultatima, među kojima su akademici Vladimir Kostići Bogdan Đuričićsa Medicinskog i Antonije Đorđevićsa Elektrotehničkog fakulteta - ističe prorektor Teodorović.
S obzirom na to da će konačnu listu časopisa za oblast društvenih nauka sastavljati Ministarstvo nauke, postavlja se pitanje da li će takvo rešenje omogućiti „društvenjacima“ da lakše dođu do zvanja. Prorektor Teodorovićna to odgovara da je pitanje šta je poštenije: da li da neko objavi rad u svetski poznatom časopisu ili da nezasluženo dobije zvanje. On ukazuje i na činjenicu da „polovina nastavnika Beogradskog univerziteta ne objavljuje radove u međunarodnim naučnim časopisima“, što takođe utiče da ovaj univerzitet zauzima lošu poziciju prilikom rangiranja svetskih visokoškolskih ustanova.
Profesor Sima Avramovićkaže da se sada pojavljuju problemi i sa drugim naukama, kao što je Fakultet organizacionih nauka, koji je delimično i prirodni i društveni fakultet. Prema rečima našeg sagovornika, profesori koji na tom fakultetu predaju sociologiju ili pravo moraju da ispunjavaju kriterijume za grupaciju tehničko-tehnoloških disciplina, a oni predaju društvene predmete. Prorektor Teodorovićističe da se na Univerzitetu „vodi borba“ i oko kriterijuma „sposobnost za nastavni rad“, koji znači da bez pozitivne ocene pedagoškog rada dobijene u studentskoj anketi, niko ne može da bude izabran za nastavnika, bez obzira na rezultate njegovog naučnog rada.
Profesori objavljuju i 100 radova
- Da bi neko stekao zvanje docenta potrebno je da bar jednom objavi rad u nekom od svetski poznatih časopisa, bar tri rada da bi bio izabran za vanrednog profesora, a bar pet za redovnog profesora. Poređenja radi, na Univerzitetu u Ljubljani važi formula 3, 6 i 12, dok na svetski poznatim školama, kao što su Harvard i Stenford, redovni profesor tokom karijere objavi između 50 i 100 radova - ističe prorektor Dušan Teodorović.