Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.
Studiranje preskupo, razumeju protest kolega u Hrvatskoj
(Politika) - Studenti Beogradskog univerziteta i do sada su imali primedbe na visinu školarina, upravo zato potpuno razumeju svoje kolege u Hrvatskoj koji protestuju tražeći ono za šta se verovalo da je nestalo sa socijalizmom – besplatno školovanje.
– Školarine su kod nas više nego što bi trebalo da budu i nisu u skladu sa našim standardom. U Beču su školarine oko 700 evra, kod nas je najniži iznos školarine oko 1.000 evra, a naš standard je ipak mnogo niži. Trebalo bi da budu makar dvostruko niže, a ne da poskupljuju. Ja sam u prvoj godini bio samofinansirajući student i bilo je vrlo teško. Svakako da bih podržao proteste ukoliko bi došlo do njih – kaže Bojan Joković, student Ekonomskog fakulteta.
Po mišljenju Nebojše Vukelića, sa Filozofskog fakulteta, cene školarina su potpuno nerealne, jer se za plaćeno ne dobija praktično ništa. U nekim zemljama, po njegovim rečima, školarine su niže, a obrazovanje kvalitetnije.
– Ja sam na budžetu, ali se solidarišem sa kolegama koji su samofinansirajući studenti, jer mislim da su cene školarina nerealne. Pored visokih školarina, studenti sami kupuju knjige i plaćaju svaki ispit. Mislim da protest studenata u Hrvatskoj ima efekta i mislim da i ovdašnji studenti treba da protestuju, jer, ukoliko se ne bore organizovano za svoja prava, ništa se neće promeniti – kaže Vesna Stevanović, student Filozofskog fakulteta.
Dušan Tanazević, student arheologije, ističe da su cene školarina potpuno neadekvatne, a da profesori kasne i po nekoliko sati na predavanja.
– Školarina za ovu godinu koštala me je oko 120.000 dinara, a za taj novac ne dobijam ništa konkretno, osim još godinu dana na fakultetu – objašnjava Tanazević.
– Kao samofinansirajući student plaćam 111.000 dinara školarinu. Za taj novac dobijam samo prazan novčanik i stres. Više razmišljam kako da obezbedim pare, nego o studijama. Ukoliko budu organizovani protesti kako bi se izborili za besplatno školovanje, svakako ću se priključiti – kaže Marko Nikolić, koji studira istoriju.
Aleksandar Čvorić sa Filozofskog fakulteta smatra da bi školarine trebalo sasvim ukinuti.
– Cena školarine nije srazmerna kvalitetu nastave. Možda je to glavni razlog što se veliki broj studenata opredeljuje za privatne fakultete. Cena je gotovo ista, uslovi studiranja su bolji, a i lakše se završava – smatra Čvorić.
– Za 1.500 evra godišnje na bilo kom privatnom fakultetu može mnogo brže i lakše da se stekne diploma. Kao samofinansirajući student, platio sam godinu studija 111.000 dinara, a za to nisam dobio ništa. Protesti od pre tri godine nisu sasvim uspeli, ali, ipak, to je jedini način da se studenti izbore za svoja prava – kaže Miodrag Mesarović, student arheologije.
Nataša Ribić sa Filozofskog fakulteta ističe da je cena studiranja previsoka i da će, ako se ovako nastavi, biti sve manje studenata, odnosno sve manje obrazovanih ljudi. Po njenom mišljenju, visoke cene su sigurno jedan od razloga što studenti masovno prelaze na privatne fakultete.
– Teško je biti samofinansirajući student, jer mi, pored toga što plaćamo školarinu, nemamo pravo ni na obroke u studentskim menzama, ni na smeštaj u domu, plaćamo ispite. Godina studiranja psihologije košta oko 113.000 dinara, jedina olakšavajuća okolnost je što se plaća u ratama – priča Sanja Samardžija, studentkinja psihologije.
Njena koleginica Ana Dedeić kaže da se za novac koji se izdvaja za školarinu ne dobija adekvatno znanje.
– Iako sam na budžetu, svakako bih se solidarisala sa samofinansirajućim studentima, a mislim da bi i moje kolege uradile isto. Kvalitet nastave zaista nije dobar. Protesti bi možda bili dobar način da se izborimo sa ovim problemom, ali nisam sigurna da li bi se dovoljno ljudi priključilo – ističe Ana Dedeić.