Trenutno možeš da pogledaš univerzitete i fakultete u Srbiji.
Work and Travel za 2012 godinu, prijave u toku!
Trista miliona protiv odliva mozgova
(RTV) - Odlazak mladih naučnika u inostranstvo ostaje problem s kojim se država suočava, pošto ekonomski najmoćnije zemlje sveta planiraju povećanje investicija u nauku, ali će Srbija učiniti sve da očuva svoj naučni potencijal, izjavio je danas ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić.
Đelić je u intervjuu Tanjugu rekao da razvijene zemlje u povećanju investicija u nauku vide mogućnost izlaska iz krize, pa bi najkvalitetniji naučnici u Srbiji mogli da budu njihova "meta".
Savladavanje budžetske slabosti
Minsitar je ocenio da se moraju obezbediti dodatna sredstva, jer izdvajanja iz državnog budžeta za nauku nisu rasla u proteklih nekoliko godina, a da, verovatno, zbog ekonomske krize neće značajnije rasti ni iduće godine.
Prema Đelićevim rečima, Ministarstvo je pregovaralo sa donatorima i međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se nadomestila ta budžetska slabost, a važnim je ocenio i to što je Izvršni odbor Evropske investicione banke odobrio pregovore u iznosu od 150 miliona evra za investiciju u naučnu infrastrukturu Srbije. Ministar za nauku je dodao da je u okviru IPA programa, a radi se o bespovratnim sredstvima iz evropskog budžeta, za programe 2010. godine obezbeđeno 25 miliona evra, na šta će biti pridodato još novca iz državnog budžeta, ali i "mobilisano" još nekoliko međunarodnih finansijskih organizacija i donatora čime će se ukupno obezbediti oko 300 miliona evra investicija u infrastrukturu nauke i tehnologije u sledećih pet godina.
"To će biti najveći ciklus investicija u nauku od samog začetka naše države. U istoriji Srbije se nikada nije investirala tolika suma u infrastrukturu naše nauke i tehnologije", naglasio je Đelić.
Kampusi
"Iznos od 300 miliona evra će omogućiti da se Srbija, na fokusirani način, pojavi na naučno-tehnološkoj mapi cele Evrope, čime ćemo se pripremiti za još izdašnije iznose iz evropskog budžeta", najavio je ministar Đelić.
Đelić je kazao da je planirano da se ta sredstva iskoriste za izgradnju novog kampusa za tehničke fakultete u Beogradu, koji više nemaju mesta za širenje, ali i Centra za popularizaciju nauke i tehnologije, kako bi se svi osnovci upoznali sa naukom i tehnologijom na prijemčiv i interaktivan način.
Ministar je dodao da su, pored toga, sredstava namenjena i za izgradnju infrastrukture Naučno-istraživačke stanice "Petnica", novi kampus Matematičke gimnazije, kao i za obnovu zgrada Prirodno-matematičkog i Hemijskog fakulteta, izgradnje odgovarajućeg kampusa u domenu biomedicine.
Prema njegovim rečima, od tih sredstava izgradiće se i pet preostalih stambenih lamela u novobeogradskom Bloku 32 namenjenih naučnicima i istraživačima, kao i stanovi u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Za ekonomiju zasnovanu na znanju
On je naglasio da je osnovni cilj Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Srbije da se određenim akcijama obezbedi da zemlja u narednih pet godina postane država "čija je ekonomija zasnovana na znanju".
"Da bi to postigli moramo se suočiti sa nekoliko veoma teških činjenica - da smo delimično izgubili naš potencijal u proteklih nekoliko godina, da prema međunarodnim merilima veoma malo investiramo i da taj iznos novca ne iskorišćavamo na fokusiran način", dodao je Đelić.
On je podsetio da izdvajanja za nauku u Srbiji iznose 0, 3 BDP i naglasio da srpska privreda veoma malo investira u domenu tehnologije.
Đelić je takođe upozorio da Srbija sama ne može da dostigne evropski i svetski vrh u domenu nauke pa se zato moraju pronaći partneri među domaćim firmama, ali i međunarodnim naučnim institucijama i tehnološkim firmama.
Sedam oblasti
On je podsetio da je Strategijom predviđeno fokusiranje na sedam naučnih oblasti - biomedicina, energetika i energetska efikasnost, poljoprivreda i hrana, informacione i komunikacione tehnologije, novi materijali i nano nauke, zaštita životne sredine i klimatske promene, kao i unapređenje donošenja državnih odluka i afirmacija nacionalnog identiteta.
Strategija, prema njegovim rečima, podrazumeva i partnerstvo sa vodećim tehnološkim firmama, koje bi pomogle da naučni potencijal izrazimo ne samo u Srbiji nego i svuda u svetu.
On je dodao da su mnoge zemlje shvatile da se mora investirati u znanje i da su neke od njih, poput Irske, veliki deo sopstvenog budžeta i sredstava iz EU usmerili na to kao i na privlačenje tehnoloških vodećih svetskih firmi, i na taj način se "iščupale iz siromaštva".
A primena - u privredi
Đelić je poručio da cela Srbija mora da radi kao naučna zajednica, ali i da se naučni sektor mnogo više otvori prema privredi.
"Naučnici treba da shvate da znanje moraju sve više usmeriti ka primeni u privredi, tako da i celo društvo ima dobitak od njihovog rada, i pod tim uslovima investicije koje dolaze mogu biti taj ključni momenat u zaustavljanju emigracije talenata", rekao je Đelić.
Kada je reč o finansijskoj podršci talenatima u Srbiji i nagradama koje oni dobijaju, Đelić je dodao da finansijska podrška postoji, ali da je "mnogo je važnije da se uspostavi sistem, razuman nivo stipendija i praćenje tokom cele karijere tih talenata".
"Najvažnije je da Srbija izgradi sistem koji će biti povoljno tle za razvoj naših talenata", istakao je ministar za nauku i tehnološki razvoj.